Uputstvo dijaspori: Kako se ispravno popisati?

Uputstvo kako da se kao pripadnik dijaspore popišete na predstojećem popisu. Sva tri načina su u skladu sa Zakonom o popisu i ne predstavljaju kršenje tog zakona. U suštini svi građani BiH koji su u dijaspori a imaju registrovano prebivalište u BiH i žive u BiH mjesec dana a ostalih 11 rade ili studiraju van BiH mogu biti popisani kao bosanskohercegovački građani. Uz to je dovoljno da osjećate odnosno očekujete da ćete se vratiti u BiH (u dogledno vrijeme?), što je naravno san sviju nas u dijaspori.  

Obuhvat popisa – ko je uključen?

Na osnovu definicije uobičajenog mjesta stanovanja, lica koja su u trenutku popisa odsutna ili će biti odsutna iz svog uobičajenog mjesta stanovanja kraće od godinu dana treba da se smatraju privremeno odsutnim licima. – Treba ih uključiti u ukupan broj stanovnika tog popisnog područja  Popisana lica koja ne zadovoljavaju kriterije koji su postavljeni definicijom uobičajenog mjesta stanovanja u mjestu popisivanja, odnosno ne žive, niti se očekuje da će živjeti u mjestu popisivanja, u neprekidnom periodu od barem 12 mjeseci, smatraju se privremeno prisutnim licima. – Ne treba ih računati u ukupan broj stanovništva tog popisnog područja

Koje opcije ima BH dijaspora?

BH dijaspora ima tri opcije (vidi sliku na početku teksta): A. Popis putem web obrasca B. Popis dijaspore kao građana koji su trenutno van BiH C. Popis dijaspore kao građana koji žive nav BiH

Opcija A – Popis putem Web obrasca

“Popis putem Web obrasca” (član 40. Zakona), zbrajat će isključivo državljane Bosne i Hercegovine koji ne mogu biti dio neke teritorijalne jedinice Ovo je korisna i važna evidencija, ali se ona isključivo odnosi na veličinu i strukturu naše dijaspore. Ovako popisani bosanskohercegovački građani neće biti dio niti imati ikakvu ulogu u svim unutrašnjim bosanskohercegovačkim odnosima, a njihova imovina može biti predmetom različitih špekulacija na lokalnoj i entitetskoj razini. Ovo je na sve načine najlošija opcija kako za BiH tako i za one koji se popišu ovim putem.

Opcija B – Građani trenutno van BiH

Ukoliko su građani dio nekog domaćinstva u BiH (imaju oca, majku, amidžu, brata i sl. koji živi u BiH) oni trebaju odabrati opciju b) “Popis kao član domaćinstva koji se u trenutku popisa nalazi van BiH na radu/školovanju“. Komentar: Potrebno je osigurati da nosilac domaćinstva koji se nalazi u BiH izvrši njihov popis kao lica koja su privremeno odsutna iz države zbog rada ili školovanja. Ovako popisani bosanskohercegovački građani, zajedno sa njihovom imovinom,  imat će svoje mjesto i ulogu u svim unutrašnjim bosanskohercegovačkim odnosima, bit će dio svih socioekonomskih i demografskih analiza kako na razini te općine, entiteta/DB tako i na razini države.

Opcija C – Popis građana koji žive van BiH

Ukoliko građani nisu dio nekog domaćinstva u BiH, tada mogu odabrati Opciju C) “dolaskom u Bosnu i Hercegovinu u periodu provođenja popisa”, te popisom u svojim trenutnim ili prijeratnim prebivalištem zbrajaju se sa stanovništvom tog popisnog kruga. Komentar: Ovako, oni automatizmom postaju dio stanovništva određene teritorijalne jedinice, te u konačnici ovi građani će biti dio stalno/privremeno  nastanjenog stanovništva BiH. Jednako kao i kod Opcije B, na ovaj način popisani građani BiH zajedno sa njihovom imovinom, također će imat svoje mjesto i ulogu u svim unutrašnjim bosanskohercegovačkim odnosima, bit će dio svih socioekonomskih i demografskih analiza kako na razini te općine, entiteta/DB tako i na razini države.

Primjer popisa lica koja su van domovine radi rada u inostranstvu i koji tokom godine borave u domovini izvjesni vremenski period

Prilikom davanja podataka za odsutnog člana domaćinstva, nosilac domaćinstva, na prvo pitanje odgovara odabirom opcije b) Član domaćinstva odsutan iz mjesta popisa zbog rada/školovanja ili boravka u drugom mjestu u BiH ili inostranstvu. Nakon toga popisivač samostalno upisuje šifru razloga odsustva iz mjesta stanovanja (odsutna osoba je prethodno upisana u “Spisak osoba” domaćinstva i ukoliko je razlog odsustva osobe rad ili boravak u inostranstvu kod stranog poslodavca ili na samostalnom radu – na pitanju 3. upisuje se šifra 05). Naredno pitanje – pitanje 4. odnosi se na dužinu odsustva iz, odnosno prisustva osobe u mjestu popisa. Ukoliko osoba na pitanje 4. odgovori da boravi u inostranstvu kraće od jedne godine (npr. 7 mjeseci), popisivač prelazi na pitanje 5. koje se odnosi na planiranu dužinu odsustva iz BiH. Ukoliko osoba u narednom periodu namjerava biti odsutna iz mjesta popisa kraće od godinu dana (npr. 4 mjeseca) do narednog dolaska/boravka u domovini popisivač će na pitanju 5. upisati navedeni broj mjeseci. Ovako popisana osoba bit će ubrojana u stalno nastanjeno stanovništvo određene teritorije. Slika daje ogledni prikaz popunjene Popisnice za lice koje je privremeno odsutno iz domovine radi rada u inostranstvu, ali je dio domaćinstva u BiH, te je period od zadnjeg boravka u domovini kraći od 12 mjeseci.

Zaštita popisnih podataka

U skladu sa članom 15. Zakona popisivači i sva druga lica koja obavljaju poslove u vezi s popisom dužni su da čuvaju trajno kao službenu tajnu sve podatke prikupljene od pojedinaca koji se odnose na njihove lične, porodične i imovinske prilike. Zaštita ličnih podataka osigurat će se u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka i Zakonom o statistici Bosne i Hercegovine. Pored toga, u skladu sa članom 44. Zakona novčanom kaznom u iznosu od 100 KM do 10.000 KM kaznit će se učesnici u popisu ili lice koje obavlja poslove i zadatke vezane za popis ukoliko:

• protivno volji lica obuhvaćenog popisom utiču na to lice da se protiv svoje volje izjasni o etničkoj ili nacionalnoj pripadnosti ili vjeri,
• blagovremeno i na propisan način ne obavljaju poslove popisa, te
• ne čuvaju kao službenu tajnu sve podatke koji se odnose na njihove lične, porodične i imovinske prilike.

Zakon od zaštiti ličnih podataka u članu 20. utvrđuje da se podaci mogu obrađivati u statističke, arhivske i naučne svrhe ali “čim se završi obrada podataka u ove svrhe, podaci moraju biti učinjeni anonimnim.” Kaznene odredbe Zakona od zaštiti ličnih podataka u članu 48. predviđaju kaznu od 50.000 do 100.000 KM u slučaju zloupotrebe, neovlaštenog korištenja pa čak i uvida u lične podatke.

Posebna pažnja

Popisivač ne smije tražiti bilo kakav dokument kojim bi popisivana osoba dokazivala svoj odgovor. Ovo se odnosi i na JMB građanina, ličnu kartu, prijavu prebivališta, pasoš, rodni list, izvod iz knjige državljana, ZK izvadak za kući ili zemljište, te bilo koji drugi dokument kojim popisivana osoba eventualno trebala da potvrdit svoj odgovor ne neko od pitanja.

Popis domaćinstava i stanova

Pored bosanskohercegovačkih građana (“lica” kako to definiše Zakon) predstojeći popis obuhvatit će i popis domaćinstava, stanova, te osnovnu evidenciju iz domena poljoprivrede. U ovom kontekstu, Zakon ali i statistička praksa, te metodološki dokumenti statističkih agencija raspoloživi u vrijeme pisanja ovog dokumenta, definišu pomenute kategorije na sljedeći način:

• Domaćinstvom se smatra svaka porodična ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, ishrana i dr.)
• Stanom se smatra građevinski povezana cjelina namijenjena za stanovanje, bez obzira na to da li se u momentu popisa koristi samo za stanovanje; za stanovanje i obavljanje djelatnosti; samo za obavljanje djelatnosti; za odmor i rekreaciju, ili je riječ o nenaseljenom, ali građevinski ispravnom stanu

Ostale naseljene prostorije i objekti

Pored stanova, u smislu date definicije, popisom se obuhvaćaju i druge naseljene prostorije ili objekti, koji nisu namijenjeni za stanovanje, ali u vrijeme Popisa se koriste za stanovanje:

• Npr. naseljeni poslovni prostori, druge jedinice za stanovanje (vikendice, kolibe, kabine, brvnare, karavani, hambari, mlinovi, šatori i sl)
• Kolektivna prebivališta, odnosno kolektivni stanovi (prostorije namijenjene za stanovanje velike grupe ljudi ili nekoliko domaćinstava)
• Sve prostorije kolektivnog (institucionalnog) stana (studentski domovi, medrese, samostani, manastiri i sl.) popisuju se kao jedna jedinica popisa, bez obzira na to da li se nalaze u jednoj ili više zgrada

Zemljište

U površinu raspoloživog zemljišta domaćinstva uračunava se:

• Zemljište u vlasništvu svih članova domaćinstva na teritoriji BiH
• Zemljište koje je u vlasništvu drugih lica (individualno, zemljište preduzeća, zadruga ili državno zemljište), a koje je domaćinstvo uzelo u zakup (za novac, u arendu, napolicu, besplatno i sl)

Ukupno raspoloživo zemljište domaćinstva u vrijeme popisa čini:

• Poljoprivredno zemljište – oranice i bašte, okućnice, voćnjaci, vinogradi, rasadnici i ostali stalni zasadi, livade i pašnjaci bez obzira na to da li to zemljište domaćinstvo koristi/obrađuje u posljednjih godinu dana ili ne
• Zemljište pod šumom –površine pod stablima ili šumskim grmljem, uključujući površine pod šumskom infrastrukturom (šumski putevi, skladišta drvene građe i sl.);
• Ostalo zemljište – zemljište pod zgradama, putevima i dvorištima, kamenjarima, kamenolomima, ribnjacima, gljivarnicima, barama i drugim raspoloživim površinama domaćinstva nepodesnim za poljoprivrednu proizvodnju.

Autor: popis2013.net