U sali Bošnjačkog instituta u utorak, 20. augusta, upriličena je promocija novog naučnog koautorskog poduhvata dr. Muje Begića i dr. Jasmina Medića pod naslovom „Korićanske stijene. Kamena grobnica“, u izdanju Instituta za historiju i Muzeja USK.
Na promociji su govorili ujedno i recenzenti ovog izdanja dr. Amir Kliko, dr. Muamer Džananović i dr. Hikmet Karčić, dok je program promocije ispred izdavača moderirao dr. Sedad Bešlija.
Na promociji je istaknuto da su do sada sve relevantne sudske institucije, domaće i međunarodne, kao i naučna istraživanja pokazala da se najveća stratišta iz proteklog rata i agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu nalaze na području Istočne Bosne i Bosanske Krajine, a da su meta sistematskih ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava na tom području bili Bošnjaci i dijelom Hrvati. Zločin su činili pripadnici Vojske i MUP-a Republike srpske uz podršku državnog i vojnog vrha Republike Srbije i niz paravojnih formacija.
Da bi se pokušale shvatiti razmjere zločina počinjenih u Bosanskoj Krajini, autori su u uvodu studije naveli da je do sada na tom području otkriveno i ekshumirano preko 1.000 masovnih, zajedničkih i pojedinačnih grobnica, da su civilne žrtve sa područje Opštine Prijedor pronađene na 504 lokacije, od toga 73 masovne grobnice; da su posmrtni ostaci ubijenih Bošnjaka i Hrvata sa područja Opštine Prijedor pronađeni na području Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Republike Srbije, pronađeni su u 10 različitih općina u ove tri države, a pojedine žrtve pronađene su i 500 kilometara od mjesta boravišta.
Jedan od najbrutalnijih zločina dogodio se upravo na Korićanskim stijenama na planini Vlašić (područje Skender-Vakufa ili Kneževa) u augustu 1992. godine gdje su streljana i bačena niz liticu u ambis 224 logoraša iz Trnopolja koji su prethodno dovedeni na lokalitet egzekucije pod izgovorom odlaska na razmjenu. Na tri mikrolokacije na Korićanskim stijenama pronađeni su posmrtni ostaci 182 Bošnjaka i Hrvata sa područja općina Prijedor i Kotor-Varoš. U ovoj grobnici pronađeni su posmrtni ostaci 177 Bošnjaka i pet Hrvata. Još se traga za svim skeletnim ostacima jer su tijela ubijenih logoraša prebačena i zakopana na drugim lokalitetima.
Koautor dr. Mujo Begić je istakao da je zločin na Korićanskim stijenama specifičan po mnogim elementima. „Prije svega, specifičan je po načinu i mjestu ubijanja, po načinu i mjestu prikrivanja posmrtnih ostataka, po tome na koji način su vojni i politički vrh RS-a pokušali da prikriju taj zločin, specifičan je po odnosu prema žrtvama nakon što su žrtve ubijene, specifičan je da su nakon ubijanja žrtve, odnosno posmrtni ostaci, pljačkani od strane mještana srpske nacionalnosti koji su bili na tom lokalitetu, te da su posmrtni ostaci bili izloženi vremenskim nepogodama i djelovanju raznih životinja, i sve to to je nas motivisalo da napišemo ovu knjigu“, rekao je Begić.
Koautor dr. Jasmin Medić je istakao da je jedan od glavnih motiva za pisanje knjige činjenica da su zločini u Prijedoru u bosanskohercegovačkoj javnosti jako zanemareni i zapostavljeni. „Ovo je neka vrsta naše reakcije na to jer s obzirom na razmjere zločina u Prijedoru mora se više govoriti o tim zločinima. Ovo je jedan od najbolje dokumentovanih zločina u Bosni i Hercegovini, jer neposredno nakon počinjenog zločina imamo dokumente Prvog krajiškog korpusa vojske Rs-a, Centra službe bezbjednosti Banjaluka, prijedorske policije gdje je na direktan ili indirektan način priznato počinjenje ovog zločina“, kazao je Medić.
Autori su intenzivno na knjizi radili oko osamnaest mjeseci. U knjizi su priložili i stavove pojedinaca koji su znali šta se desilo, a koji su u to vrijeme bili dio vojnog, političkog i policijskog vrha u Prijedoru ili Bosanskoj Krajini.
Na promociji je još istaknuto da je Haški tribunal osnovan upravo zbog ratnih zločina počinjenih na području Bosanske Krajine, da je potrebno neprestano raditi na razvijanju kulture pamćenje zarad budućih generacija i istraživanju ratnih zločina kao i procesuiranju ratnih zločinaca.
Za zločin na Korićanskim stijenama do danas zatvorske kazne je dobilo 11 osuđenih, u trajanju od ukupno 200 godina. Za zločine pred MKSJ i Sudom BiH osuđeni su Darko Mrđa na 17, Damir Ivanković na 14, Gordan Đurić na osam, Ljubiša Četić na 13, Zoran Babić na 22, Milorad Škrbić na 21, Dušan Janković na 21, Željko Stojnić na 15, Saša Zečević na 23, Marinko Lepoja na 23 i Radoslav Knežević na 23 godine zatvora.
U narednim danima knjiga će biti promovirana u Bihaću i drugim gradovima u Bosanskoj Krajini.
