Na čelu sarajevskog ureda SoftHouse kompanije se nalazi Himzo Musić, rođeni Prijedorčanin kojeg je rat doveo u Švedsku 1993. godine. Danas živi u Malmö-u zajedno sa suprugom i dvoje djece. Zadnjih dvije godine radi na relaciji Malmö-Sarajevo, što uzima jako puno vremena, te kako kaže ima ponekad osjećaj da najviše vremena provodi u avionu. Nedostaje mu porodica, tako da koristi svaku mogućnost da budu skupa.
POSLOVI ZA SONY, BLACKBERRY, E.ON…
S obzirom da već 15 godina radi kao konsultant za razvoj biznisa u informacionim tehnologijama u razgovoru za poslovni portal Akta.ba priča kako je taj posao dosta raznovrstan i pun izazova jer ste konstantno izloženi novim problemima i tehnologijama koje zahtijevaju inteligentna, jednostavna i stabilna rješenja. Njegova ekpertiza su rješenja koja integrišu korištenje usluga kompanija, kako eksternih tako i internih, kroz mobilne aplikacije.
“Sve kompanije imaju ovu potrebu, tako da sam radio na razvijanju sistema i usluga i eskponiranju istih kroz mobilne kanale za kompanije u raznim branšama kao na primjer transport, električna energija, bankarstvo, muzika, proizvodnja telefona i tako dalje”, kaže Musić, ističući kako se od vas kada radite kao konsultant za neku kompaniju obično očekuje puno više nego od ljudi koji su uposleni u toj kompaniji. “Viši nivo znanja, profesionalizam, držanje obećanja i diskrecija su samo neke od stvari koje klijenti zahtjevaju. Od vas se isto očekuje da uzimate inicijativu, dajete savjete ali istovremeno da ste pažljivi sa ljudima oko vas” , kaže Himzo Musić, stručnjak koji je upravo u ulozio konsultanta radio velike i male poslove za Sony, Blackberry, E.ON…
“Sony, Nokia i Blackberry su producenti telefona, ili bar su svi to bili u doba naše saradnje koja je bila aktuelna i prije i poslije pojavljivanja iPhone-a. U svakom telefonu postoji ugrađen jedan niz aplikacija koje moraju funkcionisati kako bi se telefon uopšte mogao koristiti. Dakle od aplikacije za telefoniranje, slanje SMS-a, WiFi, Keyboard pa do aplikacija kao što su kalendar, muzička biblioteka, kontakti i slično. Saradnja sa ovim kompanijama se odnosila prije svega na razvijanje ovih, ugrađenih aplikacija. Neke od aplikacija smo mi razvijali u podpunosti, a za neke smo bili dio već postojećih timova”, pojašnjava Musić.
Saradnja sa E.ON je bila na drugačijoj osnovi, pojašnava Musić jer je E.ON kompanija koja prodaje električnu energiju i željeli su da lansiraju soluciju koja bi navela njihove korisnike da budu više svjesni svoje potrošnje električne energije i smanje potrošnju kako bi se zaštitila priroda.
“Ovo je jedan veliki projekt koji je E.ON-ovim klijentima dao mogućnost da mjere potrošnju električne energije i kontrolišu u principu svaku utičnicu i sijalicu u stanu ili kući. Potrošnja se predstavlja u mobilnim aplikacijama i klijent ima punu kontrolu nad potrošnjom kroz mobilnu aplikaciju. E.ON trenutno pravi preko 1000 stanica za punjenje električnih auta u Danskoj. Saradnja sa E.ON je aktuelna i za ovaj projekt gdje smo mi, zajedno sa jednom kompanijom iz Austrije, razvili sistem koja daje klijentima mogućnost da nadju odgovarajuću stanicu, rezervišu je i plate električnu energiju utrošenu za punjenje auta”, pojašnjava Musić.
U ŠVEDSKOJ NAGRAĐEN RAD I TRUD
Na naše pitanje gdje je lakše raditi u Bosni i Hercegovini ili Švedskoj, kaže kako u njegovoj branši nema toliko razlike između Švedske i BiH.
“Naravno postoje razlike u ljudima i kulturi, ali te razlike su zanemarljivo male i jako dobro se usklađuje posao između kolega u BiH i Švedskoj. Ja se fokusiram na dobre stvari i ono što je ljudima zajedničko radije nego na razlike između ljudi i na tome gradimo saradnju kako u BiH tako i između kolega iz BiH i Švedske.”
Uspjeh u inostranstvu naš sagovornik smatra nije teško ostvariti. U Švedskoj kao i u svim zapadnim zemljama se cijeni i nagrđuje znanje, rad i trud ljudi.
“Ljudi su najvažniji resurs jer oni su ti koji doprinose kompanijama u kojima rade, sredini u kojoj žive i društvu u cijelosti. Dakle ako stvarno dobro radite i trudite se mogućnosti se vremenom same otvaraju, a vi trebate da ih prepoznate i usudite se uzeti ih. Mnogi naši ljudi su upravo dobri i vrijedni radnici koji su uspjeli vani upravo zahvaljuci toj činjenici. 1% stanovništva Švedske čine ljudi porijeklom iz BiH, a nalazimo se na svim nivoima švedskog društva, od vlade, preko velikih međunarodnih kompanija do srednjih i malih kompanija kojih smo, ne tako rijetko, i vlasnici. Kada se trud i rad isplate naši ljudi čine čuda”, kaže Musić.
Bez podrške supruge i ostatka porodice, uspjeh ne bi bio moguć. Također veliku podršku ima i od strane kolega u Švedskoj jer svi žele da projekat u BiH uspije.
“Cilj nam je da brojimo oko 25-30 uposlenih u BiH i to se nadamo postići u narednih nekoliko godina.”
Njegov životni moto je: “If its to be, its up to me!”
E. Kokor za akta.ba
