Pise: Nijaz Brkic
Jucer u podne sasvim slucajno i neplanirano sam bio u Ljubiji. Ova nekada raskosom okicena najatraktivnija rudarska varos sa prostora bivse nam drzave, cini mi se lagano odumire i odbrojava posljednje dane.
Pogledom u ovaj vec rusevni objekat (Dom kulture) na momenat sam ozivio potamnjele slike svoje mladosti. Na momenat sam se sjetio svih meni dragih uspomena iz onog perioda.
Sjetio sam se da smo u ovoj zgradi imali najbrzu i najjeftiniju kako zakusku, tako i privrednu, kulturnu, sportsku i svaku drugu komunikaciju sa Regionom, sa Svijetom…
Sjetio sam se i svjetskog prvaka u sahu, Bobija Fisera, njegove posjete ovoj varosi u ovoj zgradi i mnogih drugih…
Leave a Reply
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.