U Svedskoj i Danskoj sredinom decembra mjeseca ce se odrzati promocija knjige Rezaka Hukanovica “Deseta vrata pakla “nastale u izbjeglickim danima u Norveskoj .
Deseta vrata pakla knjiga drugo dopunjeno izdanje kako sam autor kaze doradjeno i sa puno detalja treba da bude obavezno stivo o promoviranju istine koja nam je potrebna kako bi se ratne knjige mogle jedanput zatvoriti .
Promocija knjige ce se odrzati u sljedecim gradovima:
– 13. decembar u 19.00 sati, GÖTEBORG, Postgatan 5 ,2 kat
– 14. decembar u 14.00 sati, VÄRNAMO, Udruzenje zena “Žena 99”, Kolonigatan 5
– 14 decembar u 19.00 sati, HALMSTAD, Andersbergsringen 231
– 15. decembar u 13.00, ODENSE, Danska, Vollsmose Biblioteka
– 15. decembar u 18.30, MALMÖ, Udruzenje Bosanska Krajina, Ystadvägen 42
Nobelovac Eli Wiesel je napisao predgovor ovoj knjizi u kome kaze :
”Dante nije bio u pravu.Pakao ne sadrzi devet nego deset krugova.Rezak Hukanovic nas vodi do poslijednjeg ,najsmelijeg I srceparajuceg.Ovo djelo je prepuno emocija I nevjerovatnih dogadjaja.pisano od strane autora koji je bio svjedok tragedije raspada bivse Jugoslavije.Imperativ je citati i potruditi se da se knjiga procita.”
Rezak Hukanović je u ljeto 1992. pola godine proveo kao zarobljenik u logorima smrti Omarska i Manjača. Svoja iskustva svojedobno je zabilježio u knjizi koja je ovih dana, dvije decenije nakon događaja u njoj opisanih, doživjela svoje drugo, prošireno izdanje.
Knjiga Deseta vrata pakla dokumentarno je svjedočenje sudionika događaja koji danas tonu u zaborav. Prirodnost i lakoća sa kojom sjećanja hlape, žudnja za zaboravom, uljuljkanost u tranzicijsku anesteziju, sve to se odupire postojanju i čitanju ove knjige, njenom ponovnom objavljivanju. I sve to je, dakako, čini nužnom.
Ovakva knjiga piše se iz potrebe da od zaborava spasimo jedno od najtraumatičnijih mogućih ljudskih iskustava, a čita se iz dužnosti da upoznamo krajnje granice čovjeka, i u dobru a posebno u zlu. Knjiga Deseta vrata pakla nam drastično umanjuje sigurnost i povjerenje u ljudski rod, ali nas lišava naivnosti i izgovora da, eto, nismo znali… Procjenjivati njenu formu bilo bi sitničavo, njen značaj je prvenstveno dokumentarni.
Leave a Reply
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.