Osmnaestogodišnjica stradanja Hrvata u nedjelju je u prisustvu velikog broja vjernika obilježena u obnovljenoj crkvi svetih apostola Petra i Pavla u selu Briševo, kod Prijedora.
Njih 67 je tog 25. jula ratne 1992. godine ubijano na svojim kućnim pragovima i imanjima. O zločinu u Briševu i susjednim selima župe Stara Rijeka, u kojoj su julskih dana ratne 1992. ubijena 73 mještana, svjedoči i spomen-ploča postavljena u crkvi sa imenima žrtava.
Okupljeni na svetoj misi zadušnici, koju je za nevino ubijene predvodio u crkvi banjalučki biskup Franjo Komarica, tvrde da je masakr koji se dogodio na taj dan prije 18 godina jedan od najsvirepijih koji je izvršen u Prijedoru tokom proteklog rata. Činjenica je da nikakvog otpora tih julskih dana 1992. u Briševu u župi Stara Rijeka nije ni bilo. Sela u kojima su živjeli mahom Hrvati potpuno su spaljena.
U župu Stara Rijeka se nakon rata vratilo tek 115 župljana od prijaratnih 1.682. Obnovljene su 52 kuće, a nekad ih je bilo više od 400.
Žitelji okupljeni na svetoj misi za stradale u proteklom ratu još jednom su zatražili da budu pronađeni i adekvatno kažnjeni oni koji su odgovorni za zločin u Briševu. Pojašnjavaju da je najmlađa žrtva tog masakra bio čertnaestogodišnji Ervin Matanović, dok je najstariji mještanin Stipo Dimač u vrijeme ubistva imao 81 godinu. Svjedoci zločina su u Briševu istakli da zločin kao ovaj ne smije pasti u zaborav.
Nezavisne
Komentari (0)
